U nastavku donosimo tekst Igora Čatića koji se odnosi na ispravak netočnog navoda u članku Još jedan izlet u crno-bijeli svijet, objavljenog 7. lipnja 2023. na portalu identitet.hr. Kontaktirali smo i s autoricom članka Milicom Mihaljević koja kaže da je greškom u njezinu tekstu umjesto riječi suradnik napisana riječ urednik. Pogreška je u tekstu Milice Mihaljević ispravljena.
Tekst ispravka
U članku dr. sc. Milice Mihaljević Još jedan izlet u crno-bijeli svijet (7. lipnja 2023.) piše: »U Struni je sudjelovalo više od 100 znanstvenika iz niza fakulteta i instituta iz cijele Hrvatske. Jedan od prvih je voditelja projekta u Struni bio i Igor Čatić, dugogodišnji urednik časopisa Jezik i član povjerenstva za riječ godine.«
Netočno je, da sam bio ili jesam dugogodišnji urednik časopisa Jezik. Po osnovnom visokoškolskom obrazovanju sam dipl. inž. strojarstva. Točno je da sam sada po drugi puta član Povjerenstva za riječ godine, zadužen za područje tehnike. Prvi izbor, rezultat je odluke akademika Stjepana Babića s kojim sam povremeno surađivao, ali i s prof. Lj. Jonkeom od 1967. Premda tehničar, popis mojih tekstova na području jezika je pozamašan. Posebno sam ponosan na rad: Čatić, I., Šarić, Lj.: Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20(1994), 19-30. Kojim je dokazano da je hrvatski jezik samostalni jezik, temeljen na tri narječja ča-kaj- što. A ča-kaj- što je sada zaštićena hrvatska nematerijalna baština.
Kao glavni tajnik Društva plastičara i gumaraca i humboldovac, potaknuo sam potpisivanje sporazuma o suradnji DPG-a s tadašnjim ravnateljem Zavoda, također humboldtovcem, dr. sc. Mijom Lončarićem 1973. Koji je i sada pravno na snazi. On je nedavno umro, tako da ne znam što to pravno znači za ugovore koje je potpisivao. Od tada do 2013. suradnja s IHJJ-e bila je iznimno uspješna. Najveći uspjeh te suradnje bio je prilog Struni, ERPOHEN – Trorječnik hrvatsko – englesko – njemački. U Struni sam bio voditelj projekta za područje polimerstva, koje nije spomenula dr. sc. M. Mihaljević.
Po odluci akademika Stjepana Babića, započela je suradnja Mihaljević-Čatić još 1985. Stoga me čudi da sam od nje, proglašen urednikom Jezika. Je li to zato što sam po njegovoj odluci osamdesetih godina prošlog stoljeća recenzirao jedan njezin opsežan rad o nazivlju?
Zaključno, razlikujem dva razdoblja na radu Strune. U prvom razdoblju, nazovimo ga Struna 1, bilo je više voditelja. Najvažnija voditeljica bila je prof. dr.sc. Maja Bratanić. Ona je napustila projekt u najvažnijoj fazi. Kada je trebalo ujednačiti rješenja. Primjer. Jedan naziv u Struni 1 ima 6 rješenja, od koji su tri, nedopustivo nerazumijevanje naziva i definicije. Navodi se primjer.
Među mehaničkim svojstvima materijala jedno od najvažnijih je engleskog naziva tensile strength, njemačkog Zugfestigkeit. Trebalo je riješiti dvije dvojbe. Naziv svojstva i definiciju. Dosta je proširen naziv vlačna čvrstoća, no vlačenje znači nešto vući, npr. mrežu. Ovdje se radi o rastezanju, npr. rasteže se gumena vrpca. Trebalo je je donijeti zaključak koje je rješenje ispravno. Područje polimerstva je predložilo naziv rastezna čvrstoća. Druga dvojba je definicija. Ispravna glasi. Rastezna čvrstoća je omjer najveće rastezne sile i početne ploštine ispitka. Sve definicije koje rabe izraz da je to maksimalno naprezanje pokazuje njihovo nepoznavanje stvarnog stanja. Najveće naprezanje je u trenutku djelovanja maksimalne sile, ali je tada ploština ispitka bitno manja i ne određuje se.
Takvih primjera ima vrlo mnogo. Zato je Struna 1 nezavršeni projekt. Velika šteta, uložen je veliki napor i utrošena su i nemala financijska sredstva. Ima li to kakve veze s odbijanjem sadašnjeg ravnatelja da se 2013, proslavi 40 godina iznimno uspješne suradnje IHJJ-e i Društva za plastiku i gumu.
Prof. emeritus Igor Čatić
