Dobro je znati Regulative Udruge

Društveno poduzetništvo – III. dio

S obzirom na to da smo kroz dva članka o društvenom poduzetništvu prikazali moguće pravne oblike društvenog poduzetništva te se pobliže upoznali s udrugom, obrtom i zadrugom, u ovom će se članku govoriti o preostalim pravnim oblicima, to jest trgovačkim društvima, dioničkom društvu (d.d.) te društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

TRGOVAČKA DRUŠTVA

Trgovačka društva definiraju se kao pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju gospodarsku ili bilo koju drugu djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a čiji su osnivanje i ustroj određeni Zakonom o trgovačkim društvima.

Općenito se dijele na društva kapitala i društva osoba. Pri tome društva kapitala čine društvo s ograničenom odgovornošću, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i dioničko društvo, dok su društva osoba javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje.

S obzirom na to da najveći udio trgovačkih društava čine upravo društvo s ograničenom odgovornošću i dioničko društvo, predstavit ćemo te oblike trgovačkih društava.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (d.o.o.)

Društvo s ograničenom odgovornošću prevladavajući je oblik trgovačkog društva u RH te čini 81% svih registriranih trgovačkih društava, a ujedno je i najčešći oblik trgovačkog društva kojeg osnivaju udruge. Ovaj se oblik često osniva upravo zbog jednostavnog i brzog postupka registracije te niskog iznosa koji je potrebno uložiti u obliku temeljnog kapitala (najmanje 20 000 kn).

Društvo s ograničenom odgovornošću osniva jedna ili više osoba koje žele poslovati pod zajedničkim imenom, a za osnivanje nije potrebna posebna stručna sprema niti majstorski ili stručni ispit. D.o.o. svoju pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar.

Kada društvo osniva više osoba, sklapa se društveni ugovor koji moraju potpisati svi, a kad ga osniva samo jedna osoba, društvo se osniva na temelju izjave o osnivanju. I ugovor i izjava sklapaju se u obliku javnobilježničkog akta.

Imovina društva odijeljena je od imovine njegovih članova, što znači da članovi društva ne odgovaraju za obveze društva pa mogu izgubiti samo ono što su u društvo uložili.

Tijela društva čine uprava i skupština društva, dok se nadzorni odbor osniva iznimno, to jest ako godišnji broj zaposlenih prelazi 300 ili je osnivanje odbora propisano posebnim zakonom.

DIONIČKO DRUŠTVO (d.d.)

Dioničko društvo oblik je trgovačkog društva te predstavlja „društvo kapitala“. Zbog potrebe za većim početnim ulaganjem (najmanje 200 000 kn), ovakav se pravni oblik rjeđe pojavljuje u Republici Hrvatskoj.

U dioničkim društvima, njegovi članovi (tj. dioničari) sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu koji je podijeljen na dionice. Ipak, dioničko društvo može osnovati i samo jedna osoba, odnosno jedan dioničar.

Nakon što se usvoji Statut, osnovano je dioničko društvo, koje svoju pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Pri tome, dioničari ne odgovaraju za obaveze društva, tako da u pravilu mogu izgubiti samo onoliko koliko su uložili.

Tijela dioničkog društva čine uprava, nadzorni odbor i glavna skupština. Dok upravu može činiti samo jedna osoba, nadzorni odbor moraju činiti najmanje tri osobe, a točan se broj određuje statutom te mora biti neparan. U glavnoj skupštini pravo na sudjelovanje ostvaruju svi članovi dioničkog društva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u ožujku 2017. godine aktivno je bilo 965, a registrirana su 1353 dionička društva.

REFERENCE:

  1. Društveno poduzetnički generator. Dostupno na: http://www.dp-generator.org/.
  2. Gorenc, V. Zakon o trgovačkim društvima. Zagreb: RRiF; 2015.
  3. Zakon o trgovačkim društvima NN 111/99, 34/99, 121/99.
  4. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/11-01-01_01_2017.htm.

O autoru

Ines Herceg