Izdvojeno Kultura

Arheologija Medvedgrada (II. DIO)

Nakon što smo Vas upoznali s bogatom poviješću starog grada Medvedgrada i uveli u tajne koje je na njemu počela otrkivati arheologija, predstavljamo vam rezultate ozbiljnih arheoloških istraživanja.

Početak sustavnih istraživanja bio je otežan zbog izraslog drveća i raslinja koje je onemogućilo prolaz i zbog kojih su zidovi popucali. Iz tog razloga posebno je bilo teško početi istraživati sjevernu i južnu kulu i obrambeni zid.

Slika 1: Tlocrt Medvedgrada (H. Malinar, 2014, 73.)

Istraživanjem podrumskih prostora na Medvedgradu pronađene su podrumske klupice, kamene baze drvenih stupova, konzole i ležajevi tramova.

U urušenjima kamenih vrata koja vode u južno dvorište bili su nađeni čavli, okovi za vrata, lokoti i slično. Neki od zanimljivijih arheoloških nalaza su predmeti za naoružanje, a iz te skupine dolaze željezne kugle za muškete, njih čak tri tisuće, kubure, strelice za luk i samostrel i lisice za uznike. Osim naoružanja i građevinskih dijelova, navodi se i alat. 

Prilikom iskopavanja zdenca pod vodstvom Muzeja grada Zagreba i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode pronađeni su predmeti iz 16. st.. Među njima su bili i  dijelovi kamene arhitekture koja je ondje najvjerojatnije upala tokom potresa. Od predmeta pronađeno je dvadesetak komada posuđa, među kojima su lonci za jelo, manji lonci za grabljenje vode i valovnicom ukrašeni vrčevi. Osim keramičkih predmeta, iz zdenca su izvađeni i dio drvene zdjele i bakreni kotlić. Od sitnih predmeta pronađeni su noževi. Zdenac je bio dubok sedam metara.

Zidani ulaz na sjevernom dijelu Medvedgrada istraživao se 2012. godine. Ovdje se nalaze i ostaci obrambenog zida uz kojeg je bilo klesano kamenje.

Slika 2: Lisice s lokotom (H. Malinar, 2014, 76.)

Od kula su u početku iskopane dvije, sjeverna i južna. Sjeverna je bila starija, a južna novija. Dok su arheolozi iskopavali istočni, stambeni dio utvrde Medvedgrad, naišli su na stambeni objekt nalik na kuli za kojeg se prije istraživanja nije znalo. Nakon detaljnijeg istraživanja tog objekta, bilo je sigurno kako se radi o kuli koja je postojala prije izgradnje južne kule, a nakon sjeverne. Služila je kao nadzor puteva. Kada se utvrda proširila i izgradila se nova, južna kula, istočna im nije više bila potrebna i pretvorena je u stambeni objekt na tri etaže.

Slika 3: Prikaz donjeg dijela istočne kule i obnovljena južna kula s lijeve strane ( H. Malinar, 2014, 74.)

Južna kula ima prvi i treći kat koji su bili slabo osvijetljeni zbog malih prozora. Razlog tome je sigurnost, a drugi kat imao je biforu, malo veći, dvodijelni prozor. Jedini naseljivi kat bio je četvrti.

Slika 4: Presjek južne kule (A. Tomičić, 2014, 44.)

Poznato je kako je Medvedgrad uništen potresom i požarom za kojeg postoje razna mišljenja kako se dogodio. Neki kažu da je podmetnut namjerno, neki da je u utvrdu udario grom ili da ga je izazvao veliki potres 1590. godine. U svakom slučaju, na Medvedgradu se tokom povijesti dogodila velika eksplozija baruta, požar i potres. Dokaz za to imamo na primjeru zaključanog lokota kojeg je eksplozija izbila sa vrata i na ostacima zagorenog kamena na prolazu između sjevernog i južnog dvorišta i u kapelici Sv. Filipa i Jakova. Eksplozija se dogodila u vrijeme vladavine baruna Aleksandra Mikulića. Njega krive da je sam podmetnuo požar zbog toga što su mu prijetili oduzimanjem nekih njegovih posjeda, uključujući i Medvedgrad zbog raznih zločina koje je počinio.

Obnova kapelice započeta je 1981. godine kada je i pronađena. Dijelovi kapelice uključujući i kamenu plastiku sačuvani su u velikom broju. Obnova zapadnog i istočnog palasa trajala je od 1988. do 1991. god. Obnovljeni zidovi danas opet dijele stambeni dio Medvedgrada. Obnova je bila moguća do one visine do koje je sigurno da su zidovi postojali. Na ulaz su postavljena željezna vrata. Novija, južna kula se uspjela vjerno obnoviti zahvaljujući fotografiji s početka 20. stoljeća koja prikazuje još sačuvane zidove i prozore iz razdoblja kada je bila u boljem stanju.

Dr. Franjo Tuđman odlučio je započeti veću obnovu Medvedgrada, a u svojoj izjavi govori kako ne želi da se ondje napravi samo gostionica nego da se obnovi Medvedgrad do autentičnosti i postavi spomenik svim palima za Hrvatsku. Tako je i bilo, a spomenik je službeno posjećivan do njegove smrti.

Zahvaljujući pokrenutim istraživanjima i pokrenutom obnovom ove srednjovjekovne utvrde sada znamo više o njenoj povijesti. Šteta je da su nalazište utvrde Medvedgrad znatiželjnici krenuli istraživati „na svoju ruku“ i tako zasigurno uništili mnogo važnih dokaza, od koji su neki i ukradeni. Ipak je dobro da su sustavna istraživanja barem u kratkom roku obavljena po propisima i zakonima arheološke struke. Zahvaljujući tome i pokrenutoj obnovi, Medvedgrad je otvoren za posjetitelje koji mogu uživati njegovoj  ljepoti i raznim pričama i legendama.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

  1. Bernard, S., Lavovi stupožderi u medvedgradskoj kapeli: razmatranje kultnog mjesta u kulturnom krajobrazu Zagreba, Starohrvatska prosvjeta, svezak 40/2013.
  2. Malinar, H., Prilog za daljnje istraživanje Medvedgrada, Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 5/2014.
  3. P. Goss, V. Jukić, Medvedgrad -Ocsa –Spiš- some stylistic considerations, Starohrvatska prosvjeta, svezak III/34, 2007.
  4. MiletićO obnovi Medvedgrada (1979-1999.) kronika s komentarom, Peristil, vol. 44, No.1, 2001. (131-157.)
  5. Mirnik, »Castrum Medved«pregled topografskog stanja grada, Peristil, Vol. 14-15, No. 1, 1971. 
  6. Tomičić, Povijest medvedgradske utvrde, Essehist, br. 6, 2014.
  7. P. Goss, M. Vicelja, Some observations on the chapel at Medvedgrad, Starohrvatska prosvjeta, Vol. III, No. 33, 2006.
  8. Heneberg, Gradine i gradišta po Medvednici, Narodna starina, Vol. 8, No. 20, 1929.
  9. Miletić, Zagreb Medvedgrad Medvednica, Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu, 1984. (65-92.)
  10. Halambek-Wenzler, Medvedgrad : idejni projekt uređenja okoliša, Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu, 1984. (101-109)
  11. Dobronić, Stari „vijenac“ sela oko Zagreba, Zagreb, 2003.
  12. Novosel, Gračanska kronika, Zagreb, 2008.
  13. Butković, Započela revitalizacija medvedgrada, Komunalni vijesnik, god. XVI, br. 242, 23. svibnja 2001, str. 9
  14. V.A., Počeli radovi na medvedgradu, nedjeljni vijesnik, 13. svibnja 2001., str.7
  15. Mašić, Medvedgradski zdenac – u izvornom obliku, Komunalni vijesnik, 2001.
  16. Turnšek, V., A. Bugar; B. Mašić, Lokalitet: Medvedgrad, Hrvatski arheološki godišnjak, 9(2012), Ministarstvo kulture, 2013. Str. 321-323.

O autoru

Jelena Bekić

Studentica / apsolventica arheologije na Sveučilištu u Zadru. Sudjelovala u brojnim arheološkim istraživanjima od Slavonije od Istre. Surađivala u provođenju znanstveno – stručnih skupova i u organizaciji raznih muzejsko galerijskih djelatnosti i događaja u Zadru i Puli. Član udruge oživljene povijesti Praškocijeve haramije.