Analiza kronološkog pristupa u nastavi povijesti

Kronološki pristup, osim što upoznaje učenike s vremenom, uzrokom i posljedicama, pruža i mentalni kostur za organizaciju povijesnog mišljenja. Učenici bi trebali usvojiti znanje koje nudi vremenska struktura, te se ovaj pristup snažno korelira s matematikom. Vještina razumijevanja povijesne priče, odnosno koncept pripovijedanja zahtijeva poznavanje koncepata uzroka i posljedice, te povijesne perspektive.

Za razliku od udžbenika Školske knjige koji navodi okviran početak balvan-revolucije u ožujku 1990. godine, udžbenik izdavača Alfa konkretnije definira početak pobune i agresije nad hrvatskim teritorijem i navodi 17. kolovoza 1990. za početak blokade. Slijede podatci o početcima formiranja srpskih autonomnih oblasti potkrepljeni konkretnim mjesecima i godinama: „U Kninu je u prosincu 1990. proglašena Srpska autonomna oblast (SAO) Krajine…“ Tako Alfin udžbenik ipak čini veći iskorak definirajući jasno datum za neki okvirni početak Domovinskog rata, makar to nigdje nije konkretno spomenuto, za razliku od udžbenika Školske knjige. Zanimljivo je usporediti dio o uspostavljanju SAO Krajine. Dok udžbenik Školske knjige navodi kako je u ožujku 1991. proglašeno odcjepljenje SAO Krajine od Hrvatske, te kako su još u srpnju 1990. predstavnici Srba prihvatili Deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj, Alfin udžbenik navodi kako su referendum i odluka provedeni u svibnju 1991. godine, no kako je Srbija odbila ovakvu akciju. Školska knjiga ne spominje srpsko odbijanje pripajanja SAO Krajine niti razloge, te postoji razlikovanje u navođenju bitnih datuma za događanja oko samog teritorija samoproglašene SAO Krajine. Ovakva razlikovanja dugoročno postaju problem, jer će dva učenika na temelju različitih udžbenika imati i različite informacije, a to otvara prostor za manipulaciju činjenicama, što utječe na različito poimanje povijesti i ruši jedinstvenu kronologiju.

Udžbenik Školske knjige važniji sadržaj (datume i mjesta) ističe masnim slovima, pa tako navodi „sukob hrvatskih i srpskih policajaca u Pakracu“. Isticanje masnim slovima je dobar indikator učenicima da obrate pažnju na važnost, no potpuno je izostavljeno objašnjenje važnosti sukoba u Pakracu, koji se dogodio u ožujku 1991. Naime, cijeli uvod uopće se ne bavi važnim podatkom – kada je započeo Domovinski rat? Kao što je već spomenuto u prethodnom poglavlju, definiranje konkretnog datuma početka rata učenicima daje kronološku perspektivu, početak za savladavanje ovog višegodišnjeg događaja, direktno im daje pravac u kojemu će posložiti ostale stavke, usporediti događaje na drugim teritorijima. U već spomenutoj čitanci priručniku Školske knjige, koja je vrijedno pomagalo nastavnicima u poučavanju teme, definirano je trajanje rata. S druge strane, učenicima nigdje nije spomenut službeni početak Domovinskog rata. Iako se i sama javnost bori s definicijom početka rata, to je jedan razlog više zašto je apsolutno nužno definirati udžbenički standard po tom pitanju. Nedavno obilježena 26. godišnjica početka Domovinskog rata u Hrvatskoj u novinskim natpisima navodi jasno „početak“ kao nespornu činjenicu. Ipak, udžbenik Školske knjige, ali i Alfe, ima manjak ovih podataka, što je ozbiljna kronološka greška.

Nadalje, osnivanje hrvatske obrane smatra se središnjim dijelom Domovinskog rata. Udžbenik Školske knjige spominje tek Zbor narodne garde (ZNG) kao začetak Hrvatske vojske. Iz teksta se ne može iščitati važnost ovog događaja, što utječe kasnije i na uzročno-posljedično shvaćanje narednih događaja. Izostavljanje šireg konteksta osnivanja ZNG-a ukida i mogućnost senzibiliziranja učenika o sastavu vojske, pogotovo što se tiče godina i motivacije; uzevši u obzir činjenicu kako su dobrovoljci, koji su se prijavili u ZNG, bili često istih godina kao i učenici koji obrađuju lekciju, ovo je propuštena prilika autora da zbliže učenike s temom i da ga sažive s povijesti, pokazujući mu i emotivni aspekt rata. Alfin udžbenik  kao uvod u početne sukobe čini drugačiji pristup, pa tako objašnjava kako je do ljeta 1991. godine Ministarstvo unutarnjih poslova bilo zaduženo za teritorijalnu obranu, te kako se ustroj ZNG-a dogodio u travnju 1991. Ovakvo objašnjenje učenicima omogućava da promisle i usporede jednogodišnje napore hrvatskog stanovništva u obrani teritorija: od balvan-revolucije, pa sve do realizacije samostalne vojske s kakvim-takvim naoružanjem.

Udžbenik Školske knjige razrađuje Domovinski rat uvodom u kratkotrajni rat u Sloveniji te eskalacijom sukoba u Hrvatskoj i okupacijom njezinih dijelova. Pregledno se spominju okupirani dijelovi te bitke koje su se vodile u dubrovačkom zaleđu, kao i neke od oslobodilačkih akcija. Glavni dio razrade posvećen je bitci za Vukovar u kojemu se na sažeti način opisuje datum pada, kao i neki istaknutiji Hrvati koju su imali veliku ulogu u obrani grada. Za realizaciju koncepta prepričavanja eventualno je zaboravljeno napomenuti koliko je trajala opsada samoga grada i koja je njegova važnost u povijesti Hrvatske, mimo toga što je navedeno da je bitka za Vukovar imala „znatno usporila, a možda i zaustavila njihov (op.a. snage JNA i srpske pobunjenike) pohod na ostatak Hrvatske“.

Pozitivna činjenica jest što su autori udžbenika Školske knjige omaškom spomenuli i druge gradove koji su u studenom stradali: „Osim već spomenutih, zločini nad civilima počinjeni su u Škabrnji, Četekovcima, Saborskom i drugdje diljem Hrvatske.“ Spominjanje manjih mjesta pozitivno utječe na učenikovu sliku o cjelovitosti napada na prostor Republike Hrvatske, te mu širi znanje i prostorno poznavanje, umjesto da se fokusira samo na poznate sukobe i oslobodilačke akcije koji su najzastupljeniji u medijskim natpisima. Znanje o stradalim gradovima u okviru koncepta kronologije omogućavaju učeniku da razvije prostorno i vremensko razumijevanje napretka rata, da shvati pravce napada i da proširi sliku razmjera stradanja – ne samo geografski, već i sliku stradanja ljudstva. Autor Alfinog udžbenika također su ukratko nastojali pobrojati gdje su se sve dogodili zločini: „U nizu zločina nad hrvatskim civilima i zarobljenicima ističu se i oni u Četekovcu, Ćelijama, Dalju, Kusonjama, Lovasu, Nadinu, Saborskom, Škabrnji, Viduševcu, Voćinu i mnogim drugim kraljevima, kao i bombardiranje mnogih hrvatskih gradova“.

Tri rečenice su posvećene u udžbeniku Školske knjige operaciji Maslenica, kao i operaciji Medački džep koje su se dogodile 1993. godine. Kasnije u lekciji spominje se rat u Bosni i Hercegovini, gdje se ističe kako „su u tom sukobu (op.a. sukob Bošnjaka i bosanskohercegovačkih Hrvata) s obje strane počinjeni teški zločini prema civilima, a prijepori oko toga tko je sukob započeo traju i dalje“, no oko ovih operacija je napravljen previd i nije navedena njihova važnost koja bi pojasnila zašto se oko operacije Medački džep i danas „diže prašina“. Spominjanje rata u Bosni i Hercegovini navedeno je ukratko, te je korektno iznesena podjela između krivnje za rat, kao i bitnija kronologija za razumijevanje samog sukoba i današnjih tenzija. Alfin udžbenik temeljitije izvještava o vojnim akcijama i operacijama, pa tako obrazlaže operaciju Maslenica koja je „osigurala prometnu povezanost kontinentalne Hrvatske s Dalmacijom i omogućila izgradnju novog mosta na Masleničkom ždrilu“; akciju Medački džep u kojoj autori spominju i sudske sporove i tužbe: „Zbog uništavanja imovine i desetaka ubijenih srpskih civila, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije poslije će dići optužnicu protiv pojedinih hrvatskih časnika kojima će biti suđeno pred hrvatskim sudovima“.

Pod akcije koje su poduzete pred kraj rata (i dovele do kraja rata), u udžbeniku Školske knjige navedene su dvije najpoznatije: Bljesak i Oluja. Kronološki, datum akcija nije naveden – navedeni su samo mjeseci („U svibnju 1995. Hrvatska je vojska vojno-policijskom operacijom Bljesak oslobodila područje zapadne Slavonije i tako omogućila nesmetan prolazak vozila posavskim prometnim pravcima.“/ „Preostali dio hrvatskog teritorija pod srpskom okupacijom (s iznimkom istočne Slavonije) oslobođen je u kolovozu 1995.  tijekom vojno-policijske operacije Oluja.“). O ovim operacijama ne postoji detaljni tijek oslobađanja i ne postoji dosta materijala koji bi učenicima omogućili da sami iskroje narativ i prepričaju zašto su ove operacije bile ključne u hrvatskoj povijesti. Alfin udžbenik znatno više prostora posvećuje ovim vojno-redarstvenim akcijama. Tako definira da je „Operacija Bljesak trajala (…) od 1. do 4. svibnja 1995.“, te objašnjava koji dio je oslobođen. Nadalje, za operaciju Oluja posvećeno je čitavo potpoglavlje u kojemu se objašnjavaju uzroci koji dovode do Oluje, no bitno je za napomenuti kako je jasno naznačen datum početka operacije, te njezin tijek.

Kronologija kraja rata u udžbeniku Školske knjige završena je Daytonskim sporazumom, osnivanjem Međunarodnog kaznenog suda. Spomenuta su neka od imena koja su završila na Haškom sudu i reakcije javnosti, a lekcija je zaključena hrvatskim razvojem od kraja rata do primitka Hrvatske u Europsku uniju. Alfin udžbenik također završava lekciju o Domovinskom ratu Daytonskim sporazumom, Erdutskim sporazumom o reintegraciji hrvatskog Podunavlja, no iznosi i konkretne podatke o ljudskim stradanjima tijekom trajanja rata. Usudila bih se reći kako Alfin pristup bolje uokviruje cijelu lekciju, dajući faktografski pregled, a potom se fokusira i na emocionalni aspekt svega, o čemu će biti riječi kasnije

Uzevši u obzir koncepte kronologije i prepričavanja, može se zaključiti kako lekcija o Domovinskom ratu nudi neku vrstu osnovne, površne kronologije, no ta kronologija tekstualno ne može učenika opremiti za prepričavanje i temeljnije razumijevanje ovog relativno nedavnog događaja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.